Podaci Federalne uprave civilne zaštite i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS) pokazuju da je u prethodnih deset dana, tačnije u periodu od 19.06. do 28.06., u našoj zemlji zabilježen porast broja oboljelih od Korona virusa. Naime, u RS-u je u ovom periodu zabilježeno 452, a u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) 2085 novih slučajeva. Dio te statistike su i djeca, te je u RS u ovom periodu bilo 127 oboljelih mlađe životne dobi, dok je u FBiH bilo 245 novooboljelih osoba uzrasta od nula do 19 godina.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da se djeca koja obole od ovog virusa suočavaju s blažim simptomima, a nešto više o ovoj temi za Kidsinfo.ba govori pedijatar Lutvo Sporišević.
Sporišević: Korona virus (SARS-CoV-2) je novi virus i svako je, neovisno o dobi, osjetljiv na infekciju. Dosadašnja saznanja ukazuju da određene specifičnosti mogu uzrokovati da djeca imaju manju učestalost obolijevanja od COVID-19, te povoljan rok s predominacijom asimptomatskih, blagih i umjerenih formi bolesti.
Kidsinfo.ba: Pri pojavi kojih simptoma preporučujete roditeljima da potraže zdravstvenu pomoć za svoje dijete?
Sporišević: Novi korona virus kod djece može biti prezentiran šarolikim kliničkim simptomima i znacima kao što su: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, bolovi u mišićima… Obično nakon sedam do deset dana, u većini slučajeva, dolazi do oporavka. Relevantni znanstveni i stručni izvori ukazuju da se rijetko javljaju teške forme ove bolesti koje se, između ostalog, karakteriziraju otežanim disanjem, dehidracijom, poremećajem svijesti, šokom i/ili multiorgansko zatajenjem organa. Kao i kod svake bolesti, svako perzistiranje simptoma i/ili pogoršanje kliničkog stanja djeteta indiciraju da roditelji konsultiraju nadležnog liječnika kako bi se objektivno procijenilo kliničko stanje djeteta i utvrdio pravi uzrok perzistirajućih tegoba.
Kidsinfo.ba: Kakve posljedice korona virus može ostaviti na dječiji organizam?
Sporišević: Kod većine djece bolest COVID-19 je, uglavnom, karakterizirana blagim ili umjerenim kliničkim formama koje ne ostavljaju posljedice u funkcioniranju pojedinih organa. Hipotetički bi, vjerovatno, veća učestalost teških formi ove bolesti mogla utvrditi utjecaj SARS-COV-2 na pojedine organe, npr. pluća, srce, mozak, bubrege…
Kidsinfo.ba: Puno se govori i o povezanosti Kawasaki sindroma i korona virusa. O čemu je riječ?
Sporišević: U posljednih nekoliko mjeseci kod određenog broja djece utvrđen je multisistemski upalni odgovor na novi korona virus koji ima slične karakteristike s Kawasaki sindromom, toksičnim šok sindromom, bakterijskom sepsom i sindromom aktivacije makrofaga. Kawasaki sindrom predstavlja generaliziranu febrilnu bolest koja zahvata srednje velike arterije kod djece mlađe od pet godina, a karakterizira se povišenom tjelesnom temperaturom, kožnim osipom, upalom sluznica oka, usana, usta i jezika, te upalom limfnih čvorova, a može se javiti i abdominalni bol, povraćanje i proljev. Kawasaki sindrom se javlja kod djece mlađe od pet godina, a multisistemski upalni odgovor treba razmotriti kod djece s COVID-19 ako su u dobi od 21 godinu, imaju povišenu tjelesnu temperaturu koja traje pet dana, imaju pozitivne upalne markere, kao i kliničku tešku formu bolesti koja zahtijeva bolničko liječenje sa zahvaćanjem dva organska sistema ali bez drugog vjerovatnog uzroka uz pozitivan molekularni ili serološki test na SARS-COV-2.
Kidsinfo.ba: Kakve posljedice ovaj sindrom može imati na zdravlje djece?
Sporišević: Potrebno je diferencirati posljedice na zdravlje djece koje uzrokuje Kawasaki sindrom i multisistemski upalni odgovor povezan sa COVID-19. Kawasaki sindrom, ako zahvata koronarne arterije, može dovesti do aneurizme koronarnih arterija, infarkta miokarda, aritmije ili zatajenja srca. Smatra se da je, usljed nepravovremenog liječenja smrtnost kod Kawasaki sindroma 1%. Djeca koja imaju multistemski upalni odgovor povezan sa COVID-19 uglavnom su imala povoljnu prognozu, što navode relevantni stručni izvori.
Kidsinfo.ba: Šta preporučujete roditeljima, kako da zaštite djecu od korona virusa?
Sporišević: Aktivnosti se temelje na uobičajenim preporukama u cilju sprječavanja ili smanjenja širenja respiratornih infekcija, koje se uglavnom temelje na redovnom i temeljitom pranju ruku tekućim sapunom i vodom ili dezinfekcionim sredstvima s minimalno 60% alkohola. No, upotreba alkohola ne može zamijeniti pranje ruku tekućim sapunom. Tokom kašljanja, kihanja ili toalete nosnica nos i usta treba prekriti jednokratnom papirnatom maramicom (nakon upotrebe odložiti u kantu za otpatke) ili koristiti unutrašnju stranu lakta. Potrebno je izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta neopranim rukama. Djeca iznad tri godine trebaju nositi zaštitnu masku. Značaja ima i prakticiranje fizičke distance, tj. držati rastojanje s drugim osobama od 1,5 do 2 metra.. Izbjegavati masovna okupljanja. Redovno čišćenje radnih površina i predmeta uz redovno provjetravanje prostorija. Bolesno dijete treba ostati kući, ne treba pohađati vrtić i izbjegavati javna okupljanja. Roditelji će konsultirati nadležnog liječnika koji će objektivno procjeniti stanje oboljelog djeteta.
(Kidsinfo.ba/Milica Brčkalo)
