AKTUELNO

Renata Krstanović, stručnjakinja XY Roditeljskog savjetnika: Inteligencija, mjera budućih postignuća?

Renata Krstanović, stručnjakinja XY Roditeljskog savjetnika: Inteligencija, mjera budućih postignuća?

XY Roditeljski savjetnik na svojoj Facebook stranici svake sedmice  objavljuje savjete Renate Krstanović, geštalt psihoterapeutkinje i dipl. psihologinje koja piše o aktuelnim temama. U današnjem tekstu Renata govori o tome je li inteligencija mjera budućih postignuća. 

U nastavku pročitajte njen tekst i ne zaboravite da se stručnjacima iz XY Roditeljskog savjetnika, koji je dio online platforma Asocijacije XY,  možete obratiti za besplatnu psihološku pomoć putem njihove Facebook stranice koja je dostupna na ovom linku. 

Tokom obrazovanja, većina nas kao prioritet onoga što djeca „trebaju“ usvojiti stavlja znanje koje se stiče u školi. Mislimo da je to način kojim ćemo im osigurati uspjeh. S druge strane u svakodnevnom govoru ističemo pojam inteligencije koji nam postaje mjera odnosno rezultat te uspješnosti. Nerijetko pominjemo i kvocijent inteligencije IQ kao osnovni preduslov školskog uspjeha odnosno svih onih uspjeha koji dolaze kasnije u životu. I zaista, osobe s visokim kvocijentom inteligencije posjeduju jaku logiku, brže savladavaju školsko gradivo, bolje razumiju pojedine oblasti tehnologije.
 
Iako je više nego poželjno razvijati akademsku inteligenciju moramo znati da je ona samo jedan u nizu faktora (doprinosi 20%) koji određuje naša postignuća iako mu posvećujemo najviše pažnje (i vremena).
 
Ono što nerijetko zapostavljamo, dok pažljivo vodimo računa da školsko gradivo bude naučeno, su emocije. Kroz svakodnevne, tuđe ali i vlastite primjere možemo vidjeti koliko je važna vještina nošenja sa stresom, naša strpljivost i ustrajnost, shvatanje naših svakodnevnih postupaka (koji su posljedica osjećaja, a ne razuma).
 
Ove vještine (spoznaja vlastitih osjećaja i upravljanja njima, razumijevanje emocija ljudi oko nas i prilagođavanje svijetu svakodnevne razmjene osjećaja) zajedničkim imenom nazivamo emocionalna inteligencija (EQ). Emocionalno inteligentna osoba uspješno rješava probleme koji su posljedice emocija, ali i iskorištava prednosti koje te emocije nude.
 
Emocionalna inteligencija govori o motivaciji i istrajnosti u slučaju neuspjeha, kontroli nagona i raspoloženja, empatiji. Bitno je odmah naglasiti da emocionalna i, u ovom slučaju, akademska inteligencija uopšte nisu međusobno suprotstavljene već jedna drugu nadopunjuju. Ipak, osoba s visokim IQ može imati vrlo nizak nivo razvijenosti emocionalne inteligencije (EQ) i obratno.
 
Akademska inteligencija nas ne priprema za nevolje, probleme i/ili mogućnosti, koje dolaze sa životnim promjenama. Iako visok IQ nije garancija uspjeha ili sreće, naše škole i kultura općenito se oslanjaju na akademske sposobnosti, pri tome zanemarujući emocionalnu inteligenciju. Ipak, emocionalna inteligencija se razvija tokom života na osnovu iskustva.
 
Emocionalni život se, podjednako kao i bilo koji drugi školski predmet (npr.matematika) može savladati s manje ili više uspjeha. Ne postoje ograničenja, u smislu životne dobi, kada možemo raditi na emocionalnoj inteligenciji; nikada nije ni prerano ni prekasno. Nekoliko je načina kojima možemo uticati na razvoj emocionalne inteligencije kod djece;
 
· Pred djecom ne smijemo skrivati svoje osjećaje. Bez obzira što oni izazivaju žaljenje i tugu, djeca moraju znati da ne možemo uvijek biti sretni i zadovoljni. Takvim primjerima im pokazujemo da se svi osjećamo različito i da je dobro pokazivati i dobre i loše emocije. Time ih uvodimo u realan svijet u kojemu odrastaju.
 
· Djeci uvijek moramo pokazati da su problemi izvan njih, da oni nisu problem, da je problem uvijek moguće riješiti te potaknuti njihovo razmišljanje. Samostalno rješavanje problema od najranije dobi omogućuje razvijanje raznih strategija pomoću kojih sami dolaze do rješenja. Djeci je potreban osjećaj samostalnosti u rješavanju određene situacije, a takav način im podiže samopouzdanje koje je dio emocionalne inteligencije.
 
· Djeca kroz svoje odrastanje moraju naučiti razumjeti i izraziti svoje osjećaje. U ranijoj dobi dijete moramo upoznati s emocijama i načinima na koji ih izražavamo. U najranijoj dobi se to postiže crtanjem. Ako crtamo nasmiješeno dijete, i govorimo o tome kako je ono sretno, zadovoljno, voljeno, dijete će se tako upoznati s emocionalnim rječnikom. Isto je tako i kod osjećaja koji pobuđuju žalost, tugu, razočaranje
 
Uz otvorenu i iskrenu komunikaciju, granice koje smo odredili, pružanje podrške i zajedničke aktivnosti (igra i druženje) na pravom smo putu da odgojimo emocionalno inteligentno dijete.
 
Za sva pitanja, podršku i prijedoge možete kontaktirati psihološko savjetovalište XY Roditeljskog savjetnika. Usluge savjetovanja su besplatne, a možete im se javiti privatnom porukom na Facebook stranici, putem telefonskog broja ili e-mail adrese.
 
(Kidsinfo.ba)