OSTALO

Sve više djevojčica od 15 godina izgledaju kao da su žene od 30

Sve više djevojčica od 15 godina izgledaju kao da su žene od 30

Mnoga djeca danas odrastaju ranije, pogotovo ako se posmatra fizički izgled. Stoga današnji desetogodišnjaci izgledaju kao tinejdžeri, a oni sa 15 godina gotovo duplo starije. Kao razlog tome, naučnici sve više govore da je to zbog “ubrzanja”, a to je ni manje, ni više, nego dio evolucije.

Šta je to "ubrzanje"?

Posmatrajući visinu i težinu poznatih ličnosti od prije 50 godina i danas, možete uvidjeti mnogo promjena.

Visina - U posljednjih 150 godina ljudski rod je značajno "porastao". Prosječna visina je skočila za 7,62 centimetara. To znači da smo danas za otprilike glavu viši od naših predaka koji su živjeli krajem 19. vieka. Najviši ljudi su Holanđani i njihova prosečna osoba je visoka 172,72 centimetara.

Pubertet - Ova faza razvoja počinje mnogo ranije. Tokom 1860-tih prosječna djevojčica koju je pogodio pubertet je bila stara 16,5 godina. Danas su djeca u pubertetu već sa deset godina, dečaci eventualno sa 11.

Kraj razvoja tijela - Do stajanja u razvoju danas dolazi sa 16 godina kod djevojčica i 18 kod dječaka, a ranije je to bilo sa 20 i 22 godine.

Starenje - Starimo znatno kasnije od naših predaka. Naravno, to može da bude povezano s napredovanjem medicine i procesa ishrane. Danas, jedna prosječna starija osoba ima oko 65 godina. Ipak, te brojke su u zavisnosti od zemlje koja se posmatra. Na primjer, u Japanu se za osobu od 76 godina kaže da je stara, dok je u Papua Novoj Gvineji to već lice od 45.

Reproduktivni period - S ranim pubertetom reproduktivnost se produžava. Prosječne godine u kojima žena ulazi u menopauzu su oko 50. Iako ne postoje studije koje to dokazuju, naučnici su skloni da izraze stav da su žene ranije upadale u period klimaksa.

Promjene u konstituciji - Ranijih godina, ukoliko bi se povećavala visina to se odnosilo na donji ieo tijela. Danas uglavnom raste torzo. Ženska karlica je postala manja. Naučnici vjeruju da je to evolutivna promjena, koja je uslijedila zbog povećanja broja carskih rezova.

Tehnologija je utjecala na naša tijela

Smatra se da je do "ubrzanja" došlo zbog tehnološkog napretka čovječanstva.

Naime, sada smo duže pod "dnevnom svjetlošću" nego ranije jer imamo struju; prosječna temperatura okruženja (u kućama) je veća jer nam je dostupno grijanje, a i medicina se izuzetno brzo razvija.

Smatra se da sve ovo dovodi do manjeg iscrpljivanja ljudskog tijela jer može da troši energiju na razvoj, a ne na rješavanje problema s okolinom.

Postoji još jedna teorija, a ona se bazira na prisustvu endokrinih disruptora koji ometaju rad hormona endokrinih žlijezda. Oni se nalaze u plastici, u higijenskim proizvodima, kozmetici.

Utjecaj hrane

Postoji takozvana nutricionistička teorija koja se bazira na tome da "ubrzanje" podstiče nagli skok u kvalitetu hrane. Vitamini B6 i B12, kao i folna kiselina su ono što se smatra najvažnijim faktorima.

Sastojci naimrnica koje unosimo u svoj organizam su sada drugačije. Prema statistici danas unosimo više hrane. 2014. godine je izračunato da prosječna osoba pojede oko 42 kg mesa. Početkom 20. vijeka ta cifra je jedva prelazila 20 kilograma.

Iako ne znači da nas to što jedemo više mesa za duplo u odnosu na početak prošlog vijeka čini višima, jasno je da mnogo utječe na naš razvoj, a pogotovo na razvoj djeteta.

Problemi "ubrzanja"

Proces "ubrzanja" današnjih mladih generacija je prilično dvosmislen. S jedne strane, to je veoma logično ko se gleda iz evolucijskog ugla. S druge strane, rani razvoj može da donese neke socijalne probleme.

Na primjer, jedna 11-ogodišnja djevojka danas izgleda kao odrasla žena, ali je njena emocionalna inteligencija i dalje na nivou djeteta. To izaziva psihološke probleme, ali i probleme u ponašanju jer djevojčica ima seksualnu želju, ali ne zna šta da učini povodom toga.

Također, današnja generacija je veoma nezrela. Ranije generacije su u mlađem dobu morale da preuzimaju neke odgovornosti, pa su samim tim prije i sazrijevali i formirali svoje ličnosti brže.

Sada postoji neravnoteža. Rastemo fizički mnogo prije, a zaostajemo u mentalnom razvoju. Ipak, dešavaju se važne promjene u našem mozgu i mi bi to trebalo psihološki da ispratimo.

Dakle, kada počnete da kritikujete mlade i njihovo ponašanje, trebalo bi da imate u vidu da je sve to ipak dio evolutivnog razvoja čovječanstva u globalu i da nisu oni krivi što djeluju, a i jesu, rascijepljene ličnosti između fizičkog i psihološkog razvoja.

(Kidsinfo.ba/telegraf.rs)

Pročitajte i ovo: