TEEN

UNICEF BiH: Kako tinejdžeri mogu da zaštite mentalno zdravlje tokom pandemije COVID-19

UNICEF BiH: Kako tinejdžeri mogu da zaštite mentalno zdravlje tokom pandemije COVID-19

Biti tinejdžer je teško. A vanredne okolnosti i bolest izazvana korona virusom (COVID-19) to čini još težim. Nakon zatvaranja škola i otkazivanja različitih događaja, mnogi tinejdžeri propuštaju neke od najvažnijih trenutaka svog mladalačkog života,  uključujući i one svakodnevne, poput razgovora s prijateljima i pohađanja nastave.

Za tinejdžere koji se suočavaju sa životnim promjenama zbog izbijanja pandemije, a koji se osjećaju anksiozno, izolovano i razočarano, poruka je sljedeća: "Niste sami". Razgovarali smo s psihologinjom koja je specijalizovana za adolescente, autorkom bestselera i mjesečne kolumne „Njujork Tajmsa” dr Lizom Damur o tome šta možete da učinite kako biste vodili računa o sebi i svom mentalnom zdravlju.

  1. Shvatite da je vaša anksioznost potpuno normalna

Ako se zbog zatvaranja škole i uznemirujućih naslova osjećate anksiozno, niste jedini. U stvari, to je prirodna reakcija. „Psiholozi su odavno prepoznali anksioznost kao normalnu i zdravu funkciju koja nas upozorava na prijetnje i koja nam pomaže da djelujemo kako bismo se zaštitili”, kaže dr Damur. „Anksioznost koju osjećate će vam pomoći da donesete odluke koje trenutno treba donijeti, kao što je odluka da ne provodite vrijeme s drugim ljudima ili u velikim grupama, da često perete ruke i ne dodirujete lice.” Takva osjećanja pomažu da čuvate ne samo vas, već i druge. Na taj način „mi vodimo računa o članovima naše zajednice. Mislimo i na ljude oko nas.”

Iako je osjećaj anksioznosti u vezi sa koronavirusom COVID-19 potpuno razumljiv, pobrinite se da koristite „pouzdane izvore (poput veb-stranica UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije) kako biste dobili ili provjerili bilo kakve informacije do kojih možda dođete putem manje pouzdanih kanala“, preporučuje dr Damur.

Ako ste zabrinuti zbog toga što vam se javljaju simptomi, važno je da o tome razgovarate s roditeljima. „Imajte na umu da je COVID-19, kao bolest koja nastaje infekcijom, uglavnom blaga, naročito kod djece i mladih ljudi”, kaže dr Damur. Takođe je važno imati na umu da se mnogi simptomi bolesti COVID-19 mogu liječiti. Ukoliko se ne osjećate dobro ili se osjećate zabrinuto zbog virusa, ona preporučuje da se obratite roditeljima ili odrasloj osobi od povjerenja kako bi vam oni mogli pomoći.

I zapamtite: „Veliki je broj djelotvornih mjera koje možemo preduzeti da zaštitimo sebe i druge i da osjećamo veći stepen kontrole nad okolnostima u kojima se nalazimo: često perimo ruke, ne dodirujmo lice i poštujmo socijalnu distancu.”

  1. Nađite nešto što će vam okupirati um

„Psiholozi znaju: kada se nađemo u teškim okolnostima tokom dužeg perioda, problem je korisno podijeliti u dvije kategorije – na stvari u vezi s kojima mogu nešto da učinim i na stvari u vezi s kojima ne mogu ništa da učinim”, kaže dr Damur.

Trenutno puno toga spada u ovu drugu kategoriju, i to je u redu, ali postoji jedna stvar koja nam pomaže da se nosimo s takvom situacijom ‒ da nađemo nešto čime ćemo skrenuti svoje misli i čime ćemo se zanimati. Dr Damur predlaže da radite domaće zadatke, gledate omiljeni film ili se uvučete u krevet s nekom dobrom knjigom, kao neki od načina koji vode osjećaju olakšanja i pronalaženju ravnoteže iz dana u dan.

  1. Pronađite nove načine da se povežete sa svojim prijateljima

Ako želite da provodite vrijeme s prijateljima dok poštujete socijalno distanciranje, društveni mediji predstavljaju odličan način za povezivanje. Budite kreativni – pridružite se Tik-Tok izazovu, poput #safehands. „Nikada ne bih potcjenjivala kreativnost tinejdžera”, kaže dr Damur. „Moja je pretpostavka da će naći načine kako da se povežu jedni s drugima putem interneta i to na način koji se razlikuje od onih koje su koristili do sada”, dodaje ona.

„Ipak, neometan i čest pristup ekranima ili društvenim medijima nije dobra zamisao. Niti je zdravo, niti je pametno, jer može u vama pojačati osjećaj anksioznosti”, kaže dr Damur, preporučujući vam da s roditeljima napravite raspored korištenja elektronskih uređaja.

  1. Fokusirajte se na sebe

Jeste li nekada poželjeli da naučite kako da napravite nešto novo, pročitate knjigu koju do tada niste ili da provedete vrijeme vježbajući neki muzički instrument? Sada je pravo vrijeme za to. Usredsređenost na sebe i pronalaženje načina da iskoristite dobijeno vrijeme predstavlja produktivan način da vodite računa o vašem mentalnom zdravlju. „Ja sam napravila spisak svih knjiga koje želim da pročitam, kao i stvari koje sam željela da radim”, kaže dr Damour.

  1. Osjetite svoja osjećanja

Nemogućnost provođenja vremena s prijateljima, bavljenja hobijima ili prisustvovanja sportskim događajima može biti izuzetno razočaravajuće. „Govorimo o gubicima velikih razmjera, koji tinejdžere, s pravom, čine uznemirenim”, kaže dr Damur. Koji je najbolji način da prevaziđete ovo razočaranje? Dozvolite sebi da ga osjetite. „Kada god govorimo o nekom bolnom osjećanju, jedini izlaz je da ga proživite. Samo naprijed i budite tužni! Ako se možete prepustiti takvom osjećanju, brže ćete početi da se osjećate bolje.”

Način na koji obrađujemo svoja osjećanja razlikuje se od osobe do osobe. „Neka djeca će se baviti umjetnošću, druga će poželjeti da razgovaraju sa svojim prijateljima i iskoriste taj zajednički osjećaj tuge kao način da se osjete povezanima u trenucima kada ne mogu da budu zajedno, jedni pored drugih. Neka djeca će tražiti načine kako da bankama hrane dostave hranu”, kaže dr Damur. Važno je da radite ono što smatrate da je ispravno.

  1. Budite ljubazni prema sebi i drugima

Neki tinejdžeri se, u školama koje pohađaju, suočavaju s maltretiranjem i zlostavljanjem zbog korona virusa. „Najbolji način da se pozabavimo ovim problemom jeste da podstičemo one koji su svjedoci takvog nasilja da reaguju”, kaže dr Damur. „Od djece i tinejdžera koji su izloženi takvom nasilju ne treba očekivati da se sami suprotstave nasilnicima. Umjesto toga, treba da ih ohrabrujemo da se za pomoć i podršku obraćaju prijateljima ili odraslima.”

Ako ste svjedoci zlostavljanja druga ili drugarice, obratite mu/joj se i pokušajte da mu/joj pružite podršku. Ukoliko ne učinite ništa, ta osoba može imati osjećaj da su svi protiv nje ili da nikoga nije briga. Vaše riječi mogu značiti mnogo.

 I ne zaboravite: sada, više nego ikada, moramo dobro voditi računa o onome što dijelimo ili govorimo kako ne bismo naudili drugima.

(UNICEF BiH, Kidsinfo.ba)