VIJESTI

Epidemiologinja Alma Bungur: Gnjide ušiju se najčešće nalaze na zatiljku, iza uha i na sljepoočnicama

Epidemiologinja Alma Bungur: Gnjide ušiju se najčešće nalaze na zatiljku, iza uha i na sljepoočnicama

Koliko se roditelja susrelo s neugodnom činjenicom da su im djeca u školi ili vrtiću „pokupila uši“ i pritom sumnjali da im je neko dijete loših higijenskih navika ili materijalnog stanja prenijelo ove parazite? Međutim, epidemiologinja Alma Bungur kazala je za Kidsinfo.ba kako pojava ušljivosti nije vezana za higijenu niti imovinski status djeteta, kao i da uš nije prenosnik zaraznih bolesti.

Prema njenim riječima, jedan od prvih pokazatelja da je dijete dobilo uš jeste svrbež, a nastaje zbog upornog, dugotrajnog „češkanja” i iritacije kože glave, te može napraviti sitne ranice na glavi. Navodi da se ovi paraziti  brzo  razmnožavaju, te ukoliko se ušljivost ne tretira na pravilan način da dobija razmjere epidemije

- Uš se hrani  krvlju s vlasišta, a ženka uš polaže jajašca, odnosno gnjide na pojedine vlasi, gdje ih fiksira ljepljivom supstancom. Mjesta gdje se mogu najčešće uočiti gnjide su na zatiljku, iza uha i na sljepoočnicama - pojasnila je.

Ušljivost se prenosi bliskim kontaktima

Bungur je navela kako se ušljivost prenosi s jedne glave na drugu prilikom bliskog kontakta tokom zajedničke igre i učenja.

- Ušljivost se također može prenijeti korištenjem zajedničkih češljeva, četki za kosu, kapa, ukrasnih traka za kosu, jastuka i jastučnica, ručnika i ostalog - kazala je ova epidemiologinja za Kidsinfo.ba.

Gnjide su duguljasti, bjelkasti, a kasnije žućkasti paraziti veličine do jedan milimetar, a kako Bungur navodi, izvan vlasišta mogu preživjeti do 48 sati, nakon čega bez hrane uginu.

- Iz gnjida nakon tri do sedam dana izmili larva koja se tri puta presvlači i postaje spolno zrela uš nakon 14 dana. Ako se gnjide ne odstrane mehanički, to jeste dugotrajnim iščešljavanjem, nakon sedam  dana će se izleći larva koja može prijeći na drugo dijete - pojasnila je Bungur.

Dodala je kako se jajašca teže uočavaju na svijetloj kosi, a mogu se zamijeniti s peruti.

- Ipak, za razliku od peruti, gnjida stoji čvrsto zalijepljena za vlas i jedino se može mehanički ukloniti, odnosno skinuti s vlasi - istakla je.

Na pitanje kojim načinom ih u potpunosti ukloniti iz vlasišta, Bungur navodi kako postoje raznovrsna sredstva za uništavanje ili mehaničko uklanjanje uši i jajašaca, ali kako je kazala, ona su pretežno djelotvorna za žive odrasle uši.

- Obavezno se treba  pridržavati uputa proizvođača u postupku tretiranja. Nijedno sredstvo ne ubija jajašca, pa svaki preparat treba ponovno nanijeti sedam dana kasnije. Na taj način se uklanjaju uši koje su se možda izlegle nakon prvog tretmana. Važno je zaustaviti reproduktivni lanac i ukloniti s vlasišta sve gnjide. U tretiranju gnjida se koristite gusti češljevi za mehaničko iščešljavanje vlasišta - naglasila je Bungur.

Kako preventivno djelovati?

Epidemiologinja je poručila da je kod pojave ušljivosti potrebno pregledati kosu svim ukućanima, a da bi preventivno djelovali, roditelji moraju upozoriti djecu da ne razmjenjuju s drugima kape, šalove, ručnike i četke za kosu.

- Ukoliko dijete ima dužu kosu, potrebno ju je zavezati prije odlaska u kolektiv. Također, potrebno je oprati svu posteljinu i pribor za kosu na temperaturi iznad 60°C, oprati odjeću, plišane igračke, kape i šalove, a sve što se ne može prati, staviti u plastičnu vreću i dobro zatvoriti  14 dana. Ipak problem ušljivosti vlasišta djece u dječjim kolektivima je dugotrajan proces koji zahtjeva saradnju roditelja, škole, školske medicine i higijensko-epidemiološke službe - zaključila je Bungur.

(Belmina Pašalić, Kidsinfo.ba)

Pročitajte i ovo: Medicinska sestra Deronjić za Kidsinfo.ba navodi šta svaka trudnica treba spakovati u torbi za porodilište