VIJESTI

Logopedica Maja Terzić: Prije polaska djeteta u školu ne bi trebalo razmišljati o učenju stranog jezika

Logopedica Maja Terzić: Prije polaska djeteta u školu ne bi trebalo razmišljati o učenju stranog jezika

Logopedski kabinet „Logovox“ kojeg vodi defektolog logoped Maja Terzić bavi se prevencijom, dijagnostikom i tretmanima razvojnih govorno-jezičkih poremećaja kod djece, kao i stečenih poremećaja govora, jezika i glasa koji se javljaju kod odraslih osoba. Terzić pruža i konsultacije, te odgovore i savjete roditeljima kako bi im pomogla da riješe sve nedoumice oko govorno-jezičkog razvoja njihovog djeteta. Za Kidsinfo.ba ova mlada logopedica  govorila je o tome kada je vrijeme za prvi logopedski pregled, koliko su roditelji u Bosni i Hercegovini osviješteni o ovom problemu, kada je dijete spremno učiti strani jezik, te kakve posljedice roditelji mogu očekivati ukoliko svoju djecu na vrijeme ne odvedu logopedu.

PRIJE ŠKOLE NE UČITI STRANI JEZIK: „Kada dijete u potpunosti usvoji svoj maternji jezik te posjeduje dovoljan fond riječi u skladu sa njegovim uzrastom, te stvori pravilne komunikacijske obrasce koji su razumljivi bližoj i široj socijalnoj sredini može se reći da učenje stranog jezika neće imati posljedice na djetetov dalji govorno-jezički razvoj. Naravno postoje izuzeci kada dijete može savladati i po tri jezika u „osjetljivom periodu“ ali svakako sa učenjem stranog jezika ne bi trebalo žuriti.“

Kidsinfo.ba: Kada dijete treba početi pravilno da izgovara sve glasove i kada je vrijeme za prvi logopedski pregled?

Terzić: Po standardima maternjeg jezika određene grupe glasova javljaju se u određenom dječijem uzrastu. Prvo se javljaju vokali, te glasovi iz grupe ploziva - glasovi P, B, T,D, K, G. Roditelji se često zabrinu kada njihovo dijete ne izgovara pravilno glas R na uzrastu od dvije do tri godine, a zapravo po govorno-jezičkim normama taj glas se pravilno mora izgovarati na uzrastu od četiri do četiri i po godine. Dijete bi trebalo da izgovara pravilno sve glasove maternjeg jezika na uzrastu od pet i po do šest godina, ali mnogo prije se roditelji trebaju obratiti logopedu ukoliko primjete da govorno-jezički razvoj njihovog djeteta nije u skladu s razvojnim normama maternjeg jezika. Kada postoji sumnja da su djetetovi receptivni i ekspresivni govor oštećeni svakako se treba obratiti logopedu, te tako roditelj koji sumnja da je njegovom djetetu potreban logoped treba zatražiti pomoć već s djetetove navršene dvije do pet do tri godine, jer logopedski tretmani započeti na vrijeme uvijek daju bolje i brže rezultate. Dijete pred polazak u školu mora pravilno izgovarati svih 30 glasova, mora imati razvijene sve nivoe jezika, te tako razvijen receptivni i ekspresivni govor u znatnoj mjeri utječu na dalje usvajanje akademskih sposobnosti.

Kidsinfo.ba: Je li istina da roditelji djece s poremećajem u govoru kasno potraže stručnu pomoć? Koliko su roditelji u BiH osviješteni o ozbiljnosti ovog problema?

Terzić: Roditelji često ne shvataju ozbiljnost problema kako u kašnjenju kompletnog govorno-jezičkog razvoja, tako i kompleksnost dislalija (razvojni poremećaj koji se manifestuje nemogućnošću pravilnog izgovora određenog glasa/glasova). U većini slučajeva prvi put se logopedu javljaju se nakon navršene djetetove četvrte, pete godine, kada se već razvila fonološka svijest glasova, a nepravilni artikulacijski mehanizam automatizovao, teže ga je korigovati. Važno je educirati roditelje o osnovnim normama koje se tiču govorno-jezičkog razvoja djeteta, te podizanju svijesti o važnosti rane logopedske prevencije i rane intervencije, kako bi se na vrijeme obratili logopedu i na taj način u kraćem vremenskom periodu dobili zadovoljavajuće rezultate.

Kidsinfo.ba: U kojem uzrastu je dijete spremno da počne učiti strani jezik? Da li to može da omete razvoj govora maternjeg jezika? 

Terzić: Kada dijete u potpunosti usvoji svoj maternji jezik te posjeduje dovoljan fond riječi u skladu sa njegovim uzrastom, te stvori pravilne komunikacijske obrasce koji su razumljivi bližoj i široj socijalnoj sredini može se reći da učenje stranog jezika neće imati posljedice na djetetov dalji govorno-jezički razvoj. Naravno, postoje izuzeci kada dijete može savladati i po tri jezika u „osjetljivom periodu“ ali svakako sa učenjem stranog jezika ne bi trebalo žuriti. Ako uz to dijete ima poteškoću u izgovoru određenih glasova govorno-jezičkog standarda drugug jezika koji nisu u skladu sa djetetovim maternjim jezikom, svakako se može otežati i usporiti logopedski proces. Prije polaska u školu ne bi trebalo razmišljati o učenju stranog jezika.

Kidsinfo.ba: Postoje li vježbe koje djeca ili odrasli mogu raditi i kući kako bi poboljšali govor njihove djece?

Terzić: Razvoj govora kako receptivnog tako i ekspresivnog počinje odmah po rođenju. Postoje mnogi činioci na koje roditelji, a prije svega majka mogu utjecati kako bi stimulisali, odnosno poboljšali govor njihove djece. Što više iniciranja verbalnog kontakta od roditelja, čak i kada je dijete veoma malo i kada mislimo da ne razumije baš sve, jedna je vrsta stimulacije koju roditelji trebaju primjenjivati. Uzmimo u obzir da su važan dio verbalne komunikacije i neverbalne komunikacije, stoga pružite vašem djetetu tu vrstu topline koja ima utjecaji na kompletni razvoj djeteta pa tako i na govorno-jezički. Još jedan veoma bitan činilac u pravilnom izgovaranju glasova, te razvoju govora jeste oralna praksija. Vježbe oralne praksije dovode do bolje motorike i pokretljivosti govornih organa, što je veoma bitan uslov za pravilan izgovor glasova. Vježbe oralne praksije koje se mogu primjenjivati na zanimljive i djeci dopadljive načine, svakako su nešto što roditelji mogu kući raditi sa svojom djecom. No, ne treba se upuštati samostalno u korekciju izgovora glasova jer za to postoje određene vježbe koje mogu primjenjivati samo logopedi.

Logopedski kabinet „Logovox“ opremljen je raznovrsnim edukativnim materijalima koji služe kao potpora u radu sa djecom. U sprovođenju tretmana koriste artikulacione sonde, kao i digitalni logopedski set Behringer koji ima široku primjenu u savremenoj logopedskoj rehabilitaciji slušanja i govora. Cilj ovog kabineta je prije svega prevencija, a zatim i pravovremena dijagnostika i organizovanje adekvatnog tretmana.

Kidsinfo.ba: Koji su najčešći problemi u govoru s kojima se Vi susrećete?

Terzić: Ono zbog čega roditelji najčešće zatraže pomoć logopeda za njihovo dijete jesu razvojni govorno-jezički poremećaji i u sklopu njih:

Razvojne dyslalie - dijete ne izgovara pravilno glas ili grupe glasova, u okviru čega se sreću supstitucije glasova, kada mijenja određeni glas drugim glasom - riba-liba, limun - wimun; omisije glasova, kada potpuno izbaci određeni glas iz riječi- riba-iba, te distorzije glasova, kada je izgovor glasa nepravilan, drugačiji od ostalih.

Razvojne dysphazie - kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju koje se može menifestovati kao ekspresivni tip, kada dijete za svoj uzrast ima izrazita odstupanja u govoru, receptivni tip, poremećaj razumijevanja, te često mješoviti tip, odnosno kombinacije receptivnog i ekspresivnog tipa razvojne dysphazie.

Nažalost, najčeša patologija spada pod domen pervazivne patologije u okviru čega se javlja i autizam.

Kidsinfo.ba: Kako prepoznati disleksiju i na koji način je liječiti?

Terzić: Disleksija predstavlja specifičnu smetnju u razvoju i sticanju sposobnosti čitanja i pored postojanja normalne inteligencije, očuvanog vida i sluha kao i odgovarajućih edukativnih, psiholoških te socioloških uslova. Opšte teškoće koje su prisutne kod većine djece s disleksijom i koje roditelji mogu prepoznati kod svog djeteta manifestuju se u vidu teškoće pri zapamćivanju i brzo zaboravljanje slova, nemogućnost prepoznavanja slova i njihovog spajanja u riječ, čitanje slovo po slovo bez razumjevanja pročitane riječi, izostavljanje slova u riječima (krava- kava), izostavljanje kratkih funkcionalnih riječi npr.veznika, slogovno čitanje, zamjene konsonanata sličnih po obliku (koš-kop), zamjene vokala drugim vokalima, zamjene slogova i slova (do=od; on=no),  zamjene brojeva (56=65), zamjene i pogađanja riječi (vatra= vrata). Također, neke od ne tako rijetkih manifestacija u toku čitanja jesu zamjene slova po mjestu izgovora (t-d, k-g, p-b, s-z), vraćanje na već pročitanu riječ, izostavljanje riječi iz teksta, preskakanje redova prilikom čitanja i slično. Da bi dijete bilo uspješno u savladavanju disleksije moramo znati da se ono umara mnogo brže od druge djece, te mu je potrebno pružiti više pažnje i vremena u procesu ovladavanja čitanjem. Kao i s ostalim teškoćama u govorno-jezičkom razvoju bitno je krenuti na vrijeme s tretmanima, kod kojih je također bitno da se sprovode kontinuirano. Tekstove koji se koriste u savladavanju teškoća čitanja treba birati prema intresovanju djeteta ili uzeti za onaj uzrast oko dvije godine mlađi od djetetovog. Važno je da vježbe budu svakodnevne, da se prati pojava zamora djeteta i da svaki djetetov uspjeh bude propraćen pohvalom, te motivacijom za dalji rad. Uključenost i angažovanost roditelja i nastavnika pored logopeda u tretmanu disleksija je veoma bitna.

Kidsinfo.ba: Može li se mucanje “pretvoriti” u tipičan govor?

Terzić: Kada govorimo o mucanju pa tako i o ishodu mucanja prvo trebamo znati da postoje više vrsta mucanja, a to su fiziološko mucanje, koje se javlja više u vidu zamuckivanja u periodu od  tri i tri i po godine kada dijete još razvija i bogati svoj rječnik, te kada se javi u sklopu normalnog govorno-jezičkog razvoja i kao takvo se ne treba tretirati. Razvojno mucanje se javlja nešto kasnije i kao takvo duže traje, te je bitno djetetu pokazati pravilne komunikacione obrasce, a u zavisnosti od stepena mucanja uključiti određene metode koje se koriste u tretmanu mucanja. Psihogeno mucanje nastaje kao posljedica nekog preživljenog stresa i kao takvo se obavezno mora tretirati. Ono što je važno za sve govorno-jezičke patologije, a posebno za mucanje jeste to da kada roditelji primjete problem ne trebaju čekati i nadati se da će proći samo od sebe, već potražiti stručnu pomoć i savjet logopeda. Što se prije počne s tretmanom, zajedničkim snagama ćemo prije savladati problem.

Kidsinfo.ba: Šta djetetu donosi redovno posjećivanje logopeda i kakve „posljedice“ mogu očekivati roditelji koji na vrijeme sa svojim djetetom ne posjete Vas i Vaše kolege?  

Terzić: Dvije najbitnije stavke vezane za logopedski proces jesu logopedski tretmani započeti na vrijeme i kontinuirani logopedski tretmani. Ukoliko propustimo osjetljiv razvojni period djeteta kada djetetov plasticitet mozga omogućava djetetu da lakše savladava i usvaja, svako kasnije javljanje logopedu može usporiti i otežati sam logopedski/defektološki proces. Osim toga bitno je ne propuštati tretmane, jer kontinuirana vježba brže može dovesti do zadovoljavajućih rezultata. Bitno je napomenuti da se i roditelji moraju angažovati u radu s djetetom kući, jer jedino tako ono što je učeno i rađeno na tretmanu, lakše će se usvojiti i automatizovati u djetetovom spontanom govoru.

(Belmina Pašalić; Kidsinfo.ba)

Pročitajte i ovo: Pedijatrica Ljiljana Šestić za Kidsinfo.ba o važnosti ultrazvuka kukova kod beba