AKTUELNO

SEDMIČNI SAVJET LJEKARA / Evelina Čehajić: Epilepsija kod djece

SEDMIČNI SAVJET LJEKARA / Evelina Čehajić: Epilepsija kod djece

Epilepsija je oboljenje sa povremenim, ponavljanim funkcionalnim smetnjama mozga koje se manifestira kao generalizirani ili parcijalni napadi.  Više o ovoj temi, te o pojavi epilepsije kod djece govori dr. Evelina Čehajić, specijalista pedijatar.

Napad nastaje usljed pretjeranog električnog pražnjenja moždanih ćelija , što se snimanjem EEG (elektroencefalografija) prikaže specifičnim zapisom .  Jedna epizoda konvulzija, odnosno jedan napad ne znači epilepsiju . Provokativno za napad konvulzija kod osobe koja nema epilepsiju može djelovati ekstremni nedostatak sna npr vojnici, dehidracija npr tešli proljev, hipoglikemija- pad šećera, svjetlosni efekti , infekcije mozga i dr. napad konvulzija pri skoku temperature je relativno čest kod djece.

Generalizirani  napadi

„Veliki napad“ grand mal manifestira se naglim gubitkom svijesti, početnom ukočenošću tijela nakon čega počinje ritmično trzanje i grčenje ruku i nogu.  Zbog grča vilice može doći do ugriza jezika. Može se pojaviti pjena od pljuvačke u ustima, nekontrolirano pražnjenje mokraćnog mjehura ili crijeva. Napad traje obično 2-3 minute.  Nakon napada osoba je umorna, pospana, smetena, može se žaliti na glavobolju ili povraćati.
„Mali napad“ petit mal ili „odsutnost“ absans je kratki napad, nekad samo nekoliko sekundi ali se može ponavljati i desetke puta tokom dana. Ovi napadi najčešće počinju u predškolskom ili ranom školskom uzrastu. Dijete se ne odaziva, zagledano je u jednu tačku.  Obzirom da napadi mogu biti vrlo kratki nekad se mjesecima ne postavi dijagnoza.

Parcijalni ili žarišni napadi

Ovi napadi nisu praćeni gubitkom svijesti iako nekad pacijent djeluje odsutno. Mogu preći u generalizirani napad sa gubitkom svijesti i kloničko-toničkim grčevima.

Žarišni napadi zahvataju motorni sistem npr ritmično tresenje jednog dijela tijela.  Mogu zahvatiti osjetilni sistem npr osjećaj probadanja, trnjenja, vidni fenomeni boje, svjetlaci, slušni fenomeni npr nedefinisani zvukovi, kratkotrajno čudan okus u ustima, osjećaj neugodnog mirisa ili druge osjetilne senzacije bez realnog podražaja.
Psihički doživljaji u smislu već viđenog „deja vu“, epizode straha, ugode ili prosvjetljenja mogu biti manifestacija parcijalnog napada.

Provocirajući faktori za napad kod osoba sa epilepsijom

  • Nedovoljno noćno spavanje je najveći provocirajući faktor. Spavanje tokom dana ne nadoknađuje noćni san, čak može isprovocirati napad. Ne preporučuje se uzeti jutarnju terapiju pa onda nastaviti spavati.
  • Svjetlosni efekti sa treperenjem koje susrećemo kod gledanja televizije u zamračenoj prostoriji , igranje videoigrica, 3D filmovi , svjetlosni efekti u diskoteci kod fotosenzitivne epilepsije mogu izazvati napad.
  • Emocionalni stres i  strah mogu isprovocirati napad.
  • Uzimanje lijekova npr antidepresivi, antihistaminici, steroidi , alkohol, droge
  • Povišena tempertura , dehidracija i nedovoljna resorpcija antiepileptičkog lijeka usljed proljeva i povraćanja, pad šećera u krvi , menstruacija mogu biti okidač napada.
  • Neredovno uzimanje terapije ili nagli prekid terapije su veliki rizik za novi napad.

Šta učiniti u slučaju epileptičkog napada

  • U slučaju napada  treba spriječiti fizičku ozljedu usljed pada i udara o oštre predmete iz okoline. Ostanite sa osobom do kraja napada.
  • Oboljelog staviti u desni bočni položaj, osloboditi disajne puteve povlačenjem vilice naprijed i dolje, staviti nešto mekano ispod glave.
  • Ne otvarati silom usta, ne stavljati prste usta zbog opasnosti od ugriza, ne stavljati nikakve  predmete usta.  Napad ne možete zaustaviti niti umanjiti držanjem ruku ili nogu.
  • Pogledajte na sat, informacija o trajanju napada je važna. Snimak napada može pomoći ljekaru u dijagnozi i terapiji.
  • Tokom napada mogu se aplicirati lijekovi rektalno Diazepam tuba ili bukalno na sluznicu obraza midazolam Epistatus. Ovo zahtijeva informisanost osoba iz okoline.
  • Nakon napada sačekati da se osoba probere, umiriti je. Često nakon napada oboljeli zaspi.
  • Ukoliko se napadi ponavljaju u kratkim intervalima, napad traje duže od 15 minuta, došlo je do povrede usljed pada, prestanka disanja tokom napada ili nakon napada osoba puno povraća, dugo traje stanje smetenosti obavezno je osobu smjestiti u bolnicu. Ukoliko se radi o prvom napadu ili ste svjedoci napada nepoznate osobe pozovite hitnu pomoć.

Kako se odnositi prema djetetu sa epilepsijom

Epilepsija je oboljenje sa učestalosti oko 0,7 %. Ljudi često sakrivaju od okoline da imaju epilepsiju. Roditelji se prema djeci sa epilepsijom uglavnom odnose hiperprotektivno. Strepe kada će se napad ponoviti, popustljivi su prema djeci te ih razmaze preko mjere socijalne prihvatljivosti. U drugoj krajnosti su djeca koja bivaju odbačena i kojih se roditelji stide, izoliraju ih od okoline da neko ne bi vidio napad. Najvažnije je naći ravnotežu između stvarne opasnosti, nepotrebnog straha i stida, te realnih mogućnosti djeteta. Između napada djeca funkcioniraju normalno, uglavnom mogu pohađati vrtić i redovnu školu. U nekim periodima mogu imati slabiji uspjeh u učenju zbog pospanosti i pada koncentracije. Dijagnostiku i terapiju vodi specijalista neurolog epileptolog. Redovno uzimanje terapije, povjerenje i saradnja sa ljekarom su od ključnog značaja. Isključenje terapije nakon nekoliko godina bez napada, uz uredan nalaz EEG provodi se pod kontrolom ljekara.

Informisanje najbliže okoline je nužno. Odgajatelji, nastavnici, te najbliži članovi porodice i prijatelji trebaju biti upoznati sa bolešću . U slučaju napada neće biti šokirani i moći će pružiti pomoć. Dijete se može baviti sportom osim teških iscrpljujućih takmičenja i adrenalinskih sportova. Treba biti oprezan kod plivanja zbog mogućnosti utonuća. U periodu puberteta i adolescencije promjene hormonalnog statusa, menstruacija, nagli rast i promjena težine, promjena ritma života , kasni odlazak na spavanje, konzumiranje alkohola i neredovnost uzimanja terapije su rizik za pogoršanje stanja. U izboru zanimanja također treba voditi računa o ovoj bolesti. Potrebno je izbjegavati rad na visini, na vodi, na mašinama koje mogu ozlijediti, te rad u smjenama. Osobe sa epilepsijom ne mogu biti profesionalni učesnici u saobraćaju. Manji broj djece uz epilepsiju ima i intelektualno onesposobljenje te im se prilagođava proces obrazovanja. Većina ljudi sa epilepsijom ima kvalitetan život, zasniva porodicu i ima potomstvo. Za žene sa epilepsijom se preporučuje da planiraju trudnoću, uz kontrole neurologa radi eventualne korekcije terapije. Nakon poroda većinom mogu dojiti.

(Kidsinfo.ba)